Socijalno osiguranje

Austrijsko socijalno osiguranje obuhvata zdravstveno, penzijsko, osiguranje za nezaposlenost, stambeni doprinos i doprinos komori rada — sa gornjom granicom na najvišoj osnovici. Prikazane stope su one koje važe u 2026.

Pregled

Šta se u Austriji odbija od bruto plate

U Austriji se ne odbija „jedan doprinos“, nego nekoliko odvojenih stavki, svaka sa svojim pravilima. Pet njih nosiš i ti kao zaposleni (zdravstveno, penzijsko i osiguranje za nezaposlenost, stambeni doprinos i doprinos komori rada), a tri plaća samo poslodavac — stoje ovde radi potpune slike, ali ti ne umanjuju neto. Sve stavke se obračunavaju samo do najviše osnovice. Ovako izgleda cela slika, sa stopama za period 01.01.2026 - 31.12.2026.

DoprinosKo ga nosiZaposleni (DN)Poslodavac (DG)
Zdravstveno osiguranje (KV)zdravstvene i naturalne davanjaposlodavac + zaposleni3,87 %3,78 %
Penzijsko osiguranje (PV)državna penzija (1. stub)poslodavac + zaposleni10,25 %12,55 %
Osiguranje za nezaposlenost (ALV)osiguranje za slučaj nezaposlenostizaposleni (stepenasto)0 % – 2,95 %¹2,95 %
Stambeni doprinos (WBF)namenski doprinos za stambenu izgradnjuposlodavac + zaposleni0,5 %0,5 %
Doprinos komori rada (AK)doprinos zakonskom zastupanju interesasamo zaposleni0,5 %
Osiguranje od nezgode (UV)povrede na radu i na putusamo poslodavac1,1 %
IESG dodatakosiguranje zarade u slučaju stečajasamo poslodavac0,1 %
Radničko obezbeđenje (BV)„nova otpremnina“ (BMSVG)samo poslodavac1,53 %
Ukupan udeo zaposlenog (najviša ALV stepenica)18,07 %
Kolone prikazuju dve polovine odvojeno: DN je tvoj udeo zaposlenog (onaj koji ti umanjuje neto), DG udeo poslodavca. Kod podeljenih stavki (KV, PV, WBF) podela nije na pola. Tri čisto poslodavačke stavke (UV, IESG, BV) nisu odbitak od plate i ne umanjuju ti neto. Rezultati su orijentacioni obračun, ne zvanična informacija.

¹ Udeo zaposlenog, stepenovan prema bruto bez naknade (vidi tabelu ispod); poslodavac nosi dodatni udeo.

Pet stavki koje ti umanjuju neto

Od tvoje bruto plate poslodavac zadržava tvoj udeo u pet stavki i uplaćuje ga. Tri velike su zdravstveno osiguranje (KV) sa udelom zaposlenog od 3,87 % (poslodavac nosi još 3,78 %), penzijsko osiguranje (PV) sa 10,25 % (poslodavac 12,55 %) — daleko najveći deo, jer se iz njega finansira tvoja buduća državna penzija — i osiguranje za nezaposlenost (ALV), čiji udeo zaposlenog nije fiksan nego ide stepenasto prema bruto iznosu (o tome odmah malo više).

Tu su i dve manje stavke: stambeni doprinos (WBF) sa 0,5 % udela zaposlenog (poslodavac takođe 0,5 %), i doprinos komori rada (AK) sa 0,5 % — to je doprinos tvom zakonskom zastupanju interesa, i njega nosiš sam, poslodavac ne učestvuje u njemu.

Zajedno tvojih pet udela zaposlenog na najvišoj ALV stepenici čini 18,07 % bruto plate. U tabeli su udeo zaposlenog (DN) i udeo poslodavca (DG) prikazani odvojeno — na tvom obračunu se pojavljuje samo DN kolona; podela po stavci nije simetrična (kod KV npr. 3,87 % naspram 3,78 %).

ALV stepenovanje — zašto niži prihodi plaćaju manje

Osiguranje za nezaposlenost je jedina tvoja stavka čiji udeo zaposlenog zavisi od bruto iznosa. Pri niskom mesečnom brutu on iznosi 0 % — dakle ništa ne uplaćuješ — a raste u stepenima do punog iznosa od 2,95 %. To stepenovanje ciljano rasterećuje one sa nižim primanjima; zbog njega u preglednoj tabeli kod ALV stoji raspon umesto jedne stope.

Stepeni se mere po mesečnom bruto iznosu i idu ovako:

ALV udeo zaposlenog po mesečnom brutu
Mesečni brutoUdeo zaposlenog
do 2.225 €0 %
preko 2.225 € do 2.427 €1 %
preko 2.427 € do 2.630 €2 %
preko 2.630 €2,95 %

Šta poslodavac nosi dodatno

Tri stavke u tabeli nisu odbitak od plate: ne pojavljuju se ni na jednom obračunu kao tvoj odbitak i ne umanjuju ti neto — poslodavac ih plaća povrh tvoje bruto plate. Navodimo ih da slika bude potpuna i da ih pogrešno ne čitaš kao „svoj“ doprinos.

To su osiguranje od nezgode (UV) sa 1,1 %, koje pokriva povrede na radu i na putu, IESG dodatak sa 0,1 %, iz kojeg se obezbeđuje tvoja neisplaćena zarada ako poslodavac ode u stečaj, i radničko obezbeđenje (BV) sa 1,53 % — „nova otpremnina“ koju poslodavac stalno uplaćuje u prenosivi fond.

Gornja granica

Najviša osnovica — dokle uopšte idu doprinosi

Doprinosi za socijalno osiguranje ne obračunavaju se na svaki evro. Postoji gornja granica, najviša osnovica (Höchstbeitragsgrundlage): računa se samo do nje, a na deo plate iznad nje ne padaju dalji doprinosi. Za tekuću mesečnu platu ona iznosi 6.930 €. Ako zarađuješ više, deo preko toga ostaje bez doprinosa.

Nadole, nasuprot tome, nema donjeg praga osnovice: u redovnom radnom odnosu računa se od prvog evra, ne postoji minimalna osnovica kao u nekim susednim sistemima. (Ispod male granice neznatnog zaposlenja važe posebna pravila — to je pitanje obaveznosti osiguranja, a ne donji prag osnovice, i ovde nije upisano kao broj.)

Sonderzahlungen (13./14. plata, regres i božićnica) imaju svoju, godišnju najvišu osnovicu — ovde 13.860 €. Ona teče odvojeno od mesečnog plafona, jer se i poreski posebno tretiraju.

Najviša osnovica, tekuća mesečna plata

6.930 €

Najviša osnovica, Sonderzahlungen (godišnje)

13.860 €

Period: 01.01.2026 - 31.12.2026

Ako dolaziš sa Balkana

Kako se ovo poredi sa sistemom koji poznaješ

Ako si navikao na srpski (ili šire balkanski) obračun, gde iz plate idu tri doprinosa — penzijsko-invalidsko (PIO), zdravstveno i za nezaposlenost — u Austriji ćeš mnogo toga prepoznati, u nešto drugačijoj podeli.

  • PIO → PV. Austrijsko penzijsko osiguranje najbliže je penzijskom delu PIO. Za razliku od Švajcarske, ovde nema odvojenog obaveznog drugog stuba u odbitku od plate — državna penzija je taj jedan veliki stub, i upravo zato je PV najveća pojedinačna stavka.
  • Zdravstveno → KV. Poklapa se skoro jedan na jedan: i u Austriji je zdravstveno osiguranje odbitak od plate, a ne privatna polisa — drugačije nego u Švajcarskoj, gde se kupuje zasebno. Onome ko dolazi sa Balkana to je bliže nego švajcarski model.
  • Nezaposlenost → ALV. Najbliži par. Razlika je stepenovanje po prihodu i gornja granica.

Dve stvari su nove: doprinos komori rada, mali obavezni doprinos zakonskom zastupanju interesa koji balkanski obračun ne poznaje, i radničko obezbeđenje koje nosi poslodavac. Zato se „koliko mi ostaje“ ne poredi stavku po stavku, nego preko konačnog neto iznosa.

Česta pitanja

Pitanja i odgovori

Sadržaj ove stranice se postepeno dopunjuje; prikazane stope potiču iz imenovanih primarnih izvora i nisu zvanična informacija.